Danas po nekim istraživanjima skoro svaka četvrta osoba pati od nekog oblika mentalnog poremećaja s akcentom povećavanja istog broja. Svakodnevna ludnica, nedostatak osobnog vremena i sve silne obaveze koje smo si nevoljko nametnuli tek su samo predznak da se krećemo u krivom smjeru. Anksioznost obično nije vezana za konkretan objekt ili osobu, već je to prije svega osjećaj kako će se sigurno dogoditi nešto strašno, a osoba se boji kako neće imati dovoljno hrabrosti suočiti se sa opasnošću. Ovakvo stanje značajno smanjuje kvalitetu života i kontaminira gotovo sva područja života u kojoj je nekad ta osoba uživala.

Anksioznost je najčešće dijagnosticirana mentalna bolest gdje manje od 25% svih bolesnika s tim poremećajem prima tretman. Što je uistinu alarmantna brojka koliki broj ljudi tiho pati posljedice ovog poremećaja.

Najčešći oblici anksioznosti, u redoslijedu učestalosti su:
  • generalni anksiozni poremećaj: kojeg karakterizira nepotrebne brige bojazni da će se nešto užasno dogoditi te psihomotorna napetost i unutrašnji nemir,
  • opsesivno kompulzivni poremećaj: nemogućnost kontrole neželjene misli ili ponašanja,
  • napad panike: epizode intenzivnog straha koji se pojavljuje bez upozorenja i može rezultirati ozbiljnim tjelesnim simptomima poput lupanje srca i mučnina,
  • post-traumatski stres (PTSP): koji se manifestira kao strah koji traje dugo nakon iskustva traumatskog događaja.

U srži većine anksioznih napada je poremećaj disanja tj. nedostatak daha. Kada ste anksiozni ili pod stresom, prirodno disanje je blokirano. Dijafragma se zamrzava i ne uspijeva se pomaknuti prema dolje, što znači da ne dopuštala plućima potpuno širenje i popunjavanje sa zrakom.

“A kad ne dobivamo dovoljno kisika, mozak prima signal ‘opasnost,’ što danje održava vaše psihofizičko stanje u stanju tjeskobnosti, ” objašnjava Jonathan Davidson MD, direktor odjela za anksioznost i traumatski stres na Sveučilištu Duke sa katedre medicinskog centra. “Vaše disanje se ubrzava i postaje još pliće; u ekstremnom slučaju to može dovesti do potpunog napada panike u kojem osoba počinje hiperventilirati.”

Zvukoterapija danas postiže mjerljive rezultate u prevenciji i rješavanju depresije i anksioznosti, gdje nas ZEN SOUND terapeutski tretmani prije svega treniraju da lako uđemo u Alpha i Theta stanje moždanih valova. Dok naš mozak djeluje u tim frekvencijskim zonama, komunikacija između fizičkog tijela i svjesnog uma je drastično poboljšana. Ovu osnovnu efikasnost terapije zvukom nadogradili smo s Vježbama svjesnog disanja koje osobama pružaju efikasan i jednostavan alat za borbu protiv svakodnevnog stresa i daljnju akumulaciju istog.

Evo par razloga zašto biste trebali prakticirati Vježbe svjesnog disanja u trenucima panike:
  • pospješuje se rad parasimpatičkog živčanog sustava, koji vas pomiče iz stanja “borba ili bijeg” kao odgovor na stres u zonu opuštanja,
  • pojačavaju se respiratorne funkcije: povećava snagu i izdržljivost disanja, što je inače jedna od prvih stvari na udaru kod napada panike,
  • poboljšava se pažnja i motorička koordinaciju / performanse: vraća vas iz “glave” i stavlja natrag u tijelo i sadašnji trenutak.
Kao bonus, ove vježbe poboljšavaju pravilnu probavu i pospješuju eliminaciju toksina uslijed revitalizacije nutrašnjih organa.

Leave a Reply