Simptomi stresa, znakovi i uzroci

U današnjem svijetu vrtloga obaveza, kronični stres je čest, a vaš um i tijelo plaćaju visoku cijenu za to. Naučite znakove, simptome i uzroke stresa – i što možete poduzeti u vezi s time.

U malim dozama može vam pomoći da izvodite pod pritiskom i motivira vas da date sve od sebe. Ali kada stalno radite u stanju hitnosti, vaš um i tijelo za to plaćaju cijenu. Ako se često osjećate omamljeno i preplavljeno obavezama, vrijeme je da poduzmete korake kako biste svoj živčani sustav vratili u ravnotežu. Možete se zaštititi – i poboljšati način razmišljanja i osjećanja – učenjem kako prepoznati znakove i simptome kroničnog stresa i poduzeti korake za smanjenje njegovih štetnih učinaka.

Što je stres?

Stres je način na koje vaše tijelo odgovara na bilo kakav zahtjev ili prijetnju. Kada osjetite opasnost – bila ona stvarna ili zamišljena – obrambene snage tijela prebacuju se u visoku brzinu, automatskim procesu poznatom kao reakcija “borba ili bijeg” ili “reakcija na stres”.

Reakcija na stres je način zaštite tijela. Ako pravilno radite, pomaže vam da budete usredotočeni, energični i budni. U hitnim situacijama stres vam može spasiti život – pružit će vam dodatnu snagu za obranu, na primjer, ili vas potaknuti da udarite na kočnice kako biste izbjegli prometnu nesreću.

Stres vam također može pomoći da se suočite s izazovima. To je ono što vas drži na nožnim prstima tijekom prezentacije na poslu, povećava koncentraciju dok pokušavate dodati loptu iz kornera slobodnom igraču ili vas natjera da učite za ispit kad bi ste radije gledali TV. Ali nakon određenog trenutka, stres prestaje biti od pomoći i počinje uzrokovati veliku štetu vašem zdravlju, raspoloženju, produktivnosti, odnosima i vašoj kvaliteti života.

Odgovor na “borba ili bjeg”: što se događa u tijelu

Kada se osjećate ugroženo, vaš živčani sustav reagira oslobađajući poplavu hormona stresa, uključujući adrenalin i kortizol, koji pripremaju tijelo za hitne slučajeve. Srce vam brže tuče, mišići se učvršćuju, krvni tlak raste, dah ubrzava, a osjetila postaju oštrija. Ove fizičke promjene povećavaju vašu snagu i izdržljivost, ubrzavaju vrijeme reakcije i poboljšavaju vaš fokus – pripremajući vas da se borite ili pobjegnete od opasnosti.

Učinci kroničnog stresa

Vaš živčani sustav nije baš dobar u razlikovanju emocionalnih i fizičkih prijetnji. Ako ste stresni zbog svađe s prijateljem, radnog roka ili veličine računa, vaše tijelo može reagirati jednako snažno kao da se suočavate sa stvarnom situacijom života ili smrti. Bitno je za primijetiti; što se više aktivira vaš sustav za stres u slučaju nužde, postaje lakše pokretljiv, što ga čini težim isključiti.

Ako ste često pod stresom, poput mnogih u današnjem zahtjevnom svijetu, vaše tijelo biva u povišenom stresnom stanju, a to može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Kronični stres remeti gotovo svaki sustav u vašem tijelu. Može potisnuti vaš imunološki sustav, uznemiriti vaš probavni i reproduktivni sustav, povećati rizik od srčanog udara i moždanog udara i ubrzati proces starenja. Može čak “prepisati” mozak, ostavljajući vas osjetljivijima na anksioznost, depresiju i druge mentalne probleme.

Zdravstveni problemi uzrokovani ili pogoršani stresom uključuju:

1. Depresija i anksioznost
2. Boli bilo koje vrste
3. Problemi sa spavanjem
4. Autoimune bolesti
5. Probavni problemi
6. Stanje kože, poput ekcema
7. Srčana bolest
8. Problemi s težinom
9. Reproduktivna pitanja
10. Problemi s razmišljanjem i pamćenjem

Znakovi i simptomi kroničnog stresa

Najopasnija stvar stresa je kako lako vam se može prišuljati. Naviknete se na to stanje; počinje se osjećati poznato, čak i normalno. Ne primjećujete koliko to utječe na vas, čak i ako ima veliku cestarinu. Zato je važno biti svjestan uobičajenih znakova upozorenja i simptoma stresnog preopterećenja i poduzeti adekvatne preventivne korake.

Uzroci stresa

Situacije i pritisci koji uzrokuju stres poznati su kao stresori. O stresorima obično mislimo kao negativnim pojavama, poput iscrpljujućeg radnog rasporeda ili neusklađeni odnosi. Međutim, sve što postavlja visoke zahtjeve za vas može biti stresno. To uključuje pozitivne događaje poput udaje, kupnje kuće, odlaska na fakultet ili primanja napredovanja.

Naravno, nije sav stres uzrokovan vanjskim čimbenicima. Stres može biti i unutarnji ili sam iniciran, kada se pretjerano brinete o nečemu što se može, a ne mora dogoditi, ili imate iracionalne, pesimistične misli / stavove o životu.

Konačno, ono što uzrokuje stres ovisi, velikim dijelom, o vašoj percepciji toga. Nešto što je vama stresno možda neće biti nekome drugome; možda će čak i uživaju u tome. Dok se neki od nas užasavaju ustati pred ljudima kako bi npr. nastupili ili govorili, drugi žive u središtu pažnje. Tamo gdje jedna osoba uspije pod pritiskom i bude najbolja, druga će se isključiti kada isti radni zahtjevi eskaliraju. I dok možda uživate pomažući da se brinete za starije roditelje, vaši braća i sestre mogu smatrati da su zahtjevi brige prevelika odgovornost i stresni.

Top 10 stresnih životnih događaja

Prema široko prihvaćenoj skali stresa Holmesa i Rahe, ovo je prvih deset stresnih životnih događaja za odrasle koji mogu pridonijeti bolesti:

1. Smrt supružnika
2. Razvod
3. Razdvajanje u braku
4. Zatvor
5. Smrt bliskog člana obitelji
6. Ozljeda ili bolest
7. Brak
8. Gubitak posla
9. Pomirba braka
10. Povlačenje

Što je za vas stresno?

Bez obzira što se događa ili u kojoj ste stresnoj situaciji, postoje načini suočavanja sa problemom i povratka ravnoteže. Neki od najčešćih životnih izvora stresa uključuju:

Stres na poslu

Iako je određena doza stres na radnom mjestu normalan pa čak i poželjna, pretjerani stres može omesti vašu produktivnost i performanse, utjecati na vaše fizičko i emocionalno zdravlje te utjecati na vaše odnose i kućni život. Može čak odrediti razliku između uspjeha i neuspjeha na poslu. Bez obzira na vaše ambicije ili zahtjeve posla, postoje koraci koje možete poduzeti kako biste se zaštitili od štetnih učinaka stresa, poboljšali zadovoljstvo poslom i poboljšali svoje blagostanje na radnom mjestu i izvan njega.

Gubitak posla i stres oko nezaposlenost

Izgubiti posao jedno je od stresnih iskustava u životu. Normalno je osjećati ljutnju, povrijeđenost ili depresiju, tugovati zbog svega što ste izgubili ili osjećati zabrinutost zbog budućnosti. Gubitak posla i nezaposlenost uključuju mnogo promjena odjednom, što može narušiti vaš životni smisao i samopoštovanje. Iako se stres može činiti nesavladljiv, postoji mnogo koraka koje možete poduzeti kako biste izašli iz ovog teškog razdoblja jači, otporniji i s obnovljenim osjećajem svrhe.

Stres njegovatelja

Zahtjevi za brigom druge osobe mogu biti preplavljujući, pogotovo ako smatrate da vam je posao van vašeg raspona znanja ili imate malo ako išta kontrole nad situacijom. Ako stres ostane bez nadzora, može uzeti danak na vaše zdravlje, odnose i stanje duha – što na kraju vodi do sindroma sagorijevanja. Međutim, postoji mnogo stvari koje možete učiniti kako biste se suočili sa stresom brige i vratili osjećaj ravnoteže, radosti i nade u svoj život.

Tuga i gubitak

Suočavanje s gubitkom nekoga ili nečeg što volite jedan je od najvećih životnih stresora. Često se bol i stres od gubitka mogu biti previše. Možete doživjeti sve vrste teških i neočekivanih emocija, od šoka ili bijesa do nevjerice, krivnje i duboke tuge. Iako nema ispravnog ili pogrešnog načina da tugujete, postoje zdravi načini za suočavanje s bolom koji s vremenom može ublažiti vašu tugu i pomoći vam da se pomirite s gubitkom, pronađete novi smisao i krenete dalje sa svojim životom.

Koliko je stresa previše?

Zbog širokog raspona čimbenika koji mogu uzrokovati stres, važno je znati osobne granice. Ali koliko je stresa “previše” razlikuje se od osobe do osobe. Čini se da se neki ljudi mogu nositi sa životnim udarcima, dok se drugi uruše usred malih prepreka ili frustracija. Neki su čak i uzbuđeni zbog stresnog načina života.

Čimbenici koji utječu na razinu tolerancije prema stresu uključuju:

Vaša mreža podrške. Široka mreža prijatelja te članovi obitelji koji pružaju podršku ogromna je zaštita od stresa. Kad imate ljude na koje možete računati, životni pritisci ne izgledaju pretjerano. Što ste, usamljeniji i izoliraniji, to je veći rizik od podvrgavanja stresu.

Vaš osjećaj autonomije. Ako imate povjerenja u sebe i svoju sposobnost utjecaja na događaje i ustrajni ste kod izazova, lakše je nositi se sa stresom. S druge strane, ako vjerujete da imate malu kontrolu nad svojim životom – da ste prepušteni na milost i nemilost svog okruženja i okolnosti – stres će vam najvjerojatnije oduzeti put.

Vaš stav i viđenje. Način na koji gledate na život i njegove neizbježne izazove donosi ogromnu razliku u vašoj sposobnosti rješavanja stresa. Ako se općenito nadate i imate optimizam, bit ćete manje ranjivi. Ljudi otporni na stres imaju tendenciju da prihvate izazove, imaju jači smisao za humor, vjeruju u višu svrhu i prihvaćaju promjene kao neizbježni dio života.

Vaša sposobnost nošenja sa emocijama. Ako ne znate kako se smiriti i umiriti kada se osjećate tužno, ljuto ili u problemu, vjerojatnije je da ćete postati stresni i uznemireni. Mogućnost da se na odgovarajući način identificirate i nosite sa svojim osjećajima može povećati toleranciju na stres i pomoći vam da se odmaknete od nedaća.

Vaše znanje i priprema. Što više znate o stresnoj situaciji, uključujući koliko će trajati i što očekivati, lakše ćete se nositi s istom. Na primjer, ako krenete u operaciju s realnom slikom onoga što možete očekivati ​​nakon operacije, bolan oporavak bit će manje stresan nego ste očekivali da će te se odmah vratiti u rutinu života.

Poboljšajte vaše sposobnosti da se nosite sa stresom

Kreni. Povećavanje razine aktivnosti jedna je od taktika koje trenutno možete primijeniti kako biste se oslobodili stresa i počeli osjećati bolje. Redovita tjelovježba može vam podići raspoloženje i poslužiti kao alat za odvraćanje od briga, omogućavajući vam da izađete iz ciklusa negativnih misli koje hrane stres. Ritmičke vježbe poput hodanja, trčanja, plivanja i plesa posebno su učinkovite, posebno ako vježbate pomno (usredotočujući svoju pozornost na fizičke senzacije koje doživljavate dok se krećete).

Povežite se s drugima. Jednostavan čin razgovora licem u lice s drugim čovjekom može pokrenuti hormone koji otpuštaju stres kada se osjećate uznemireno ili nesigurno. Čak i kratka razmjena ljubaznih riječi ili prijateljskog pogleda drugog čovjeka može vam pomoći smiriti i umiriti živčani sustav. Stoga, provodite vrijeme s ljudima koji poboljšavaju vaše raspoloženje i ne dozvoljavaju da vas odgovornosti sprečavaju da imate društveni život. Ako nemate bliske odnose ili su vaši odnosi izvor stresa, neka bude prioritet graditi jače i zadovoljnije veze.

Angažirajte svoja čula. Još jedan brz način da se oslobodite stresa je uključivanjem jednog ili više osjetila – vida, zvuka, ukusa, mirisa, dodira ili pokreta. Ključno je pronaći senzorski ulaz koji radi za vas. Dali vas slušanje vaše omiljene muzike umiruje? Ili miris mljevene kave? Ili možda maženje životinje pospješuje osjećaj prisustva? Svatko reagira na osjetni unos malo drugačije, pa eksperimentirajte da biste pronašli ono što najbolje radi za vas.

Naučite se opustiti. Stres ne možete u potpunosti ukloniti iz svog života, ali možete utjecati koliko on utječe na vas. Tehnike opuštanja kao što su joga, meditacija i duboko disanje aktiviraju reakciju opuštanja tijela, stanje mirovanja koje je polarna suprotnost reakciji na stres. Kada se redovno vježbaju, ove aktivnosti mogu smanjiti vašu svakodnevnu razinu stresa i pojačati osjećaj radosti i spokojstva. Oni također povećavaju vašu sposobnost da ostanete mirni i prikupljeni pod pritiskom.

Jedite zdravu prehranu. Hrana koju jedete može poboljšati ili pogoršati vaše raspoloženje i utjecati na vašu sposobnost suočavanja sa životnim stresorima. Konzumiranje prehrane pune prerađene i brze hrane, rafiniranih ugljikohidrata i slatkih grickalica može pogoršati simptome stresa, dok ishrana bogata svježim voćem i povrćem, visokokvalitetnim proteinima i omega-3 masnim kiselinama može vam pomoći da se bolje nosite sa životnim usponima i padovima.

Odmorite se. Osjećaj umora može povećati stres uzrokujući neracionalno razmišljanje. Istovremeno, kronični stres može vam poremetiti san. Bilo da imate problema s spavanjem ili imate nemiran san, postoji puno načina da poboljšate san tako da se osjećate manje stresno, produktivnije i emocionalno uravnoteženo.

Credits: HelpGuide