Pomnost je praksa gdje svjesno usmjeravamo svoju pažnju na sadašnji trenutak te ga prihvaćamo bez osude. Iako svoje korijene vuče još iz vremena Buddhe, od oko prije 2500 godina kao Vipassana meditacija, pomnost se danas i znanstveno ispituje[1] gdje se otkrilo da je ključni element u smanjenju stresa i sveukupnog osjećaja radosti.
Pomnost je praksa gdje svjesno usmjeravamo svoju pažnju na sadašnji trenutak te ga prihvaćamo bez osude. Pomnost se danas i znanstveno ispituje gdje se otkrilo da je ključni element u smanjenju stresa i sveukupnog osjećaja radosti.
Kako djeluje pomnost?
Neki stručnjaci vjeruju da pomnost dijelom djeluje pomažući ljudima da prihvate njihova iskustva – uključujući bolne emocije – umjesto da reagiraju na njih s averzijom i izbjegavanjem.
Danas po nekim istraživanjima skoro svaka četvrta osoba pati od nekog oblika mentalnog poremećaja s akcentom povećavanja istog broja. Svakodnevna ludnica, nedostatak osobnog vremena i sve silne obaveze koje smo si nevoljko nametnuli tek su samo predznak da se krećemo u krivom smjeru.
Anksioznost obično nije vezana za konkretan objekt ili osobu, već je to prije svega osjećaj kako će se sigurno dogoditi nešto strašno, a osoba se boji kako neće imati dovoljno hrabrosti suočiti se sa opasnošću. Ovakvo stanje značajno smanjuje kvalitetu života i kontaminira gotovo sva područja života u kojoj je nekad ta osoba uživala.